Nove tehnologije donele puno “govornih” problema deci

Iako razvoj modernih tehnologija savremenom čoveku donosi mnoge olakšice, sve više smo svedoci da upravo ovaj razvoj  negativno utiče na intelekualni ali i fizički razvoj dece.

Na ovu temu Niške Vesti (NV) su razgovarale sa defektologom ORL centra Ramonda Marijanom Zlatanović Perić.

„Manjak slobodnog vremena roditelja dovodi do toga da su deca od rođenja „prilepljena“ za ekran (TV, tablet, telefon ili kompjuter). Najveći problem jeste nedostatak komunikacije i ostvarivanje realnih situacija sa osobama koje dete okružuju. To se sve više odražava na kasnije progovaranje kod dece ili usvajanje stranog jezika kao maternjeg“, kaže za Niške Vesti Zlatanović Perić, koja radi sa decom oštećenog sluha, glasa i govora.

NV: Gde roditelji greše?

„Roditelj uvek radi ono što je najbolje za svoje dete. NE! Roditelj radi ono što smatra da je najbolje, a ustvari tu grešimo. Deci je samo potrebno da što više kvalitetnog vremena provedemo sa njima, u igri, u parku, u razgovoru…“, kaže surdolog, koja je radila kao klinički defektolog na ORL klinici UKC Niš.

Problemi u razvoju govora kod dece mogu biti plod mnogobrojnih faktora, tvrdi Zlatanović Perić.

„Uzroci za nastanak oštećenja sluha mogu biti nasledni (da sličan problem već postoji u porodici) ili stečeni (različite vrste virusa, infekcija, povreda). Svejedno, najvažnije je da problem može da se koriguje korišćenjem slušnih amplifikatora ili ugradnjom tzv. veštačkog uva, odnosno kohlearnog implanta. A problem u izgovoru određenih glasova kod dece urednog razvoja, takođe mogu biti posledica mnogobrojnih faktora, npr. česte upale ušiju kod male dece dovode do trenutnog oslabljenja sluha. Međutim, one se jako često javljaju u periodu sazrevanja govora i jezika (2-5 godina), pa deca reprodukuju onako kako čuju“.

Uz adekvatnu terapiju od strane pedijatara i specijaliste ORL taj problem se uspešno rešava, a onda slede vežbe sa defektologom kako bi se korigovao izgovor glasova, tvrdi logoped ORL centra Ramonda.

NV: Koliko postojanje problema može da poremeti detetu socijalni i školski razvog?

„Nažalost naša država još uvek spada u red onih gde je zastupljen model tabua. Roditelji najteže prihvataju i priznaju da dete ima problem iz neke sramote i brige šta će reći okolina. Što pre potraže pomoć stručnjaka, deca će imati manje problema u socijalizaciji i školi“, tvrdi ovaj defektolog.

„Lečenje“ nije komplikovano, samo je potrebno da se krene na vreme.

Čim primete da problem postoji, roditelji mogu da dovedu decu na testiranje, a ukoliko je potrebno i uključe dete na tretman.

„Postoje norme u razvoju govora i jezika koje mi pratimo i u skladu sa tim preporučujemo tretman. Uvek je bolje da se dete testira iako kasnije možda nije potreban tretman, jer ukoliko zakasnimo, sve je teže i duže trajanje “lečenja” odnosno rehabilitacije sluha, glasa, govora i jezika“.

Koliko dugo traje samo „izlečenje“ zavisi upravo od toga koliko se reagovalo brzo u datim situacijama a svakom detetu se prilazi individualno a tretman prilagođava.

„Neka deca napreduju brže, neka sporije. Na to utiču mnogobrojni faktori. Najvažnije je da roditelji istraju i uz našu pomoć motivišu dete. Za svako dete izrađuje se poseban program tretmana, u zavisnosti od uzrasta, interesovanja, motivacije. Možda roditeljima na početku sve deluje kao igra i zabava, ali ustvari deca uče i usvajaju kroz igru ne samo govor već i modele ponašanja, pa ne treba pomisliti da se mi igramo sa decom, jer se očekivani rezultati nakon određenog vremena vide“.

Preventiva je ustvari prosvećivanje roditelja o problemu koji se može javiti, zatim koje su posledice ukoliko se problem ne pristupi na pravi način. Ali ne treba edukovati samo roditelja, već i bake i deke, vaspitača ili učitelja koji mogu da primate i ukažu na problem u govoru kod dece.

„Najbolja preventiva je provesti kvalitetno vreme sa detetom i što više objašnjavati i razgovarati sa decom- to je blago i za Vas i za dete“, poručuje Zlatanović Perić koja dodaje da defektolozi nisu lekari, vec rehabilitatori. To znači da ne možemo problem izlečiti terapijom (lekom), već moramo da uklonimo ili ublažimo problem specifičnim metodama koje primenjujemo na tretmanima sa decom koja imaju probleme oštećenog sluha, glasa i govora, završava Zlatanović Perić.

Lekari ORL centra RAMONDA rade sa savremenim audiometrom i timpanometrom, gde se uz stručnost i aparaturu kojom raspolaže ova nova niška ordinacija, kompletira dijagnostički opseg u otorinolaringologiji i neurologiji za odrasle i decu.

 „Sve na jednom mestu – imamo mogućnost da sa sigurnošću postavimo pravovremenu dijagnozu oboljenja na glavi i vratu. Specijalisti i subspecijalisti iz audijologij, vestibulogije i hirurgije glave i vrata, estetske i rinohirurgije i njihovo dugogodišnje iskustvo su nešto čime naš tim može da se ponosi“, poručuju u niškoj ordinaciji RAMONDA.

U šest ordinacija ORL centra u blizu 200 metara kvadratnih, na sedam najsavremenijih aparata sa tri decenije iskustva rade vrsni stručnjaci koji će brinuti o vašem zdravlju – Vaša RAMONDA.